Okrugli sto „Politike i prakse inkluzivnog obrazovanja u Srbiji“ održan je 02. novembra 2015. godine u hotelu Park u Beogradu, uz učešće 55 učesnika, predstavnika Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, UNCIEF-a, Zaštitnika građana, Poverenice za zaštitu ravnopravnosti, Švajcarske agencije za razvoj, članova i članica Mreže podrške inkluzivnom obrazovanju, kao i vaspitača/ica, nastavnika/ica i stručnih saradnika/ica dobitnika i dobitnica nagrada za primere dobre prakse inkluzivnog obrazovanja na konkursu Mreže podrške IO.
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Srđan Verbić naglasio je da će inkluzija biti uspešna tek kada oni koji završe školu zaista budu negde zaposleni, odnosno da je inkluzivno obrazovanje preduslov socijalne inkluzije. Dodao je da će biti zadovoljan tek kada se više ne bude govorilo o inkluzivnom obrazovanju, već samo o kvalitetnom obrazovanju za svu decu: „I danas, posle pet godina, govorimo o primerima dobre prakse umesto da je inkluzivno obrazovanje praksa. Inkluzija će biti uspešna kada budemo videli da daje efekte i to ne samo na nivou školskog programa nego i na nivou zapošljavanja jer mi želimo da ih uključimo u društvo, a ne u odeljenje“. Prema njegovim rečima, inkluzivno obrazovanje mora da se podrazumeva i dok se ne bude stiglo do toga da obrazovanje bude takvo da svi budu uključeni, cilj nije postignut.
Michel Saint-Lot, direktor UNICEF-a u Srbiji rekao je da su, zahvaljujući saradnji između ministarstava, akademskih ustanova, međunarodnih i nevladinih organizacija vidljivi rezultati procesa transformisanja obrazovanja u Srbiji. Podaci pokazuju da je povećan procenat dece sa smetnjama u razvoju i invaliditetom koji pohađaju redovne škole, kao i procenat obuhvata dece romske populacije. Ali, naglasio je da po potrebno obezbediti veći stepen podrške školama i nastavnicima da bi se postiglo puno inkluzivno obrazovanje za decu iz osetljivih društvenih grupa i postigao viši standard obrazovanja za svu decu.
Na okruglom stolu govorila je i Vladana Jović, zamenica Zaštitnika građana koja je navela da se može reći da su neki problemi u ovoj oblasti ipak prevaziđeni, tj. da Zaštitnik građana dobija manje pritužbi koje se odnose na probleme pri upisu u škole. Sa druge strane, ukazala je na potrebu da se unapredi zakonska regulativa kako bi se obezbedio bolji kvalitet obrazovanja i potrebne dodatne podrške za učenike.
Dragica Pavlović Babić iz Instituta za psihologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu predstavila je rezultate istraživanja o tendencijama inkluzivnog obrazovanja u Srbiji, na osnovu primene nacionalnog okvira monitoringa IO.
Gordana Cvetković, rukovoditeljka Grupe za socijalnu inkluziju MPNTR predstavila je prioritete u radu grupe, a Brankica Janković, Poverenica za zaštitu ravnopravnosti navela je da je nemerljiva uloga inkluzivnog obrazovanja u izgradnji društva u kome svi imamo šansu. Ulogu institucije Poverenika za zaštitu ravnopravnosti vidi u podršci ovom procesu, a primere dobre prakse smatra dobrim načinom predstavljanja šta je sve moguće učiniti u obrazovnom procesu.
Na kraju skupa, Ministar prosvete uručio je nagrade vaspitačima i vaspitačicama, nastavnicima i nastavnicama, stručnim saradnicima i saradnicama za najbolje primere dobre prakse inkluzivnog obrazovanja. Nagade za primere dobre prakse dobili/e su:
Okrugli sto je završna aktivnost projekta “Unapređivanje obrazovanja u Srbiji kroz razvoj Mreže podrške inkluzivnom obrazovanju” koji Mreža podrške IO realizuje u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i UNCIEF-a, a uz finansijsku podršku SDC-a.